Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje br. 31 (2005.)

Radovi:

Tomislava Bošnjak, Gramatička i semantička kolebljivost dvosložnih imenica sa sufiksom -ež

U radu se na osnovi rječničke i tekstovne građe analiziraju dvosložne imenice u hrvatskom jeziku koje se tvore sufiksom -ež. Iznosi se različit gramatički i semantički status koji one imaju u hrvatskim rječnicima te se pokušavaju iznaći smjernice koje bi dovele, gdje je to moguće, do njihova preciznijega usustavljivanja. Promišljaju se i razlozi postojeće gramatičke kolebljivosti.

Željka Brlobaš, Starčevićev gramatički opis glagolskoga vida

U radu se analizira gramatički opis glagolskoga vida u Novoj ričoslovici iliričkoj (1812) i Ričoslovju (1849–1850) Šime Starčevića. Starčevićev je pristup opisu glagolskoga vida u Novoj ričoslovici iliričkoj posredan zbog toga što je poimanje glagolskoga vida nastalo kao rezultat primarnoga opisa glagolskih vremena (imperfekta i aorista), a kao sekundarni element proizišao je upravo opis svršenih i nesvršenih glagola. U Ričoslovju Starčević eksplicitno razlikuje i definira svršene i nesvršene glagole. Analizom Starčevićeva gramatičkoga diskursa razlučuje se nekoliko temeljnih glagolskovidskih odrednica u dvama različitim autorovim pristupima gramatičkome opisu glagolskoga vida: svršeni i nesvršeni glagoli, glagolski vid i glagolsko vrijeme, glagolskovidska tvorba (imperfektivizacija/perfektivizacija), odnos glagolskoga vida i Aktionsarta.

Željka Čelić, Zalihosna uporaba prijedloga od u posvojnome značenju

U radu se analizira uporaba prijedloga od u ruskome standardnome jeziku u sintagmama s posvojnim značenjem. Pri izricanju posvojnosti norma ruskoga jezika (kao i hrvatskoga) ne dopušta primjenu prijedloga od, jer takve sintagme mogu funkcionirati bez toga prijedloga. Neuporaba prijedloga ne narušava i ne sužava značenje sintagme.

Ivana Franić, Rukopisni Dictionarium Latino-Illiricum (1715. – 1716.) Đure Matijaševića

U radu se predstavlja rukopisni rječnik Dictionarium Latino-Illiricum (1715. – 1716.), djelo Dubrovčanina don Đure Matijaševića. Rukopis se čuva u knjižnici Samostana Male braće u Dubrovniku. Analizira se autorova leksikografska metoda, te se naznačuje leksičko bogatstvo desne, hrvatske strane.

Marijana Horvat, Sklonidba imenica u Marulićevu Naslidovan’ju

Marulićevo djelo Od naslidovan’ja Isukarstova i od pogarjen’ja tašćin segasvitnjih najstariji je poznati prijevod na hrvatski jezik glasovitoga srednjovjekovnog djela De imitatione Christi. Pisano je čakavskim književnim jezikom na samom kraju 15. stoljeća. Autorica analizira imeničke sklonidbene tipove, odnosno uporabu starih i novih oblika u kategoriji imenica.

Lana Hudeček i Milica Mihaljević, Nacrt za višerazinsku kontrastivnu englesko-hrvatsku analizu

U radu se nastoje usustaviti problemi koji se pojavljuju na svim jezičnim razinama u prijevodima s engleskoga na hrvatski jezik. Nudi se model sustavne analize pogrešaka koji dalje treba nadopunjivati i dorađivati. Problemu se pristupa sa stajališta hrvatskoga jezika.

Amir Kapetanović, Historizmi i semantičke promjene

Autor raspravlja o značajkama riječi koje leksikolozi i leksikografi obično nazivaju historizmima. Analiziraju se semantičke promjene vezane uz nastanak i “povratak” historizama te utjecaj izvanjezične zbilje na te procese. Na kraju se razmatra mogućnost sinonimije i ekstenzija značenja historizma metaforičkom uporabom.

Dragica Malić , Najstarije dubrovačke “tuđinke”

Prilog je nastavak leksičkih istraživanja najstarijih dubrovačkih molitvenika, u znanosti poznatih pod nazivima Vatikanski hrvatski molitvenik (oko 1400.) i Akademijin dubrovački molitvenik (sredina 15. st.). Ovom su prilikom u razmatranje uzete riječi neslavenskoga podrijetla.

Ivana Matas Ivanković, Mjesto/umjesto/namjesto

Mjesto, umjesto, namjesto u literaturi se određuju kao prijedlozi, no iza tih riječi mogu doći različiti padežni oblici, a ne samo genitiv, pa će se u članku pokušati utvrditi koja su osnovna sintaktička obilježja tih riječi te jesu li one u svim primjerima prijedlozi ili mogu biti i koja druga vrsta riječi (prilozi, kako se u primarnoj literaturi obično navodi, ili veznici).

Neda Pintarić, Emotivan odnos prema prostoru u kojemu živimo: jezična slika DOMA u hrvatskom, poljskom i ruskom jeziku

U radu se govori o jezičnoj slici svijeta prikazanoj značenjskim i pragmatičnim poljima leksema dom u hrvatskom, poljskom i ruskom jeziku. Značenja leksema dom uspoređivana su prema hrvatskim, poljskim i ruskim rječnicima (općim i frazeološkim). Dok se u hrvatskome iz leksema dom izvodi i šire mjesto obitavanja, domovina, u poljskom i ruskom taj se pojam povezuje s nasljeđem i tradicijom (polj. ojczyzna) i krvnim srodstvom (rus. родина).

Diana Stolac, Sintaksa u hrvatskim gramatikama u 20. stoljeću

U članku se govori o sintaktičkim opisima hrvatskoga jezika u gramatikama u 20. stoljeću.
Prvu su polovicu 20. stoljeća obilježile dvije gramatike – Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga jezika Tome Maretića i Gramatika hrvatskoga jezika Josipa Florschütza. Analizira se pristup sintaksi i način sintaktičkoga opisa u njima. Na njihovu je tragu nastala posljednja tradicionalna gramatika hrvatskoga jezika Gramatika hrvatskoga ili srpskoga jezika autora Ivana Brabeca, Mate Hraste i Sretena Živkovića.
Cjelovit sintaktički opis hrvatskoga književnog jezika donosi knjiga Radoslava Katičića Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Osim što je taj opis cjelovit, to je i prvi pristup sintaksi u okviru tada novih lingvističkih tendencija u svijetu, kada transformacijska gramatika Noama Chomskog nudi temelj na kojemu je moguće opisati sintakse različitih jezika.
Katičićev je sintaktički opis već u rukopisu poslužio krajem sedamdesetih godina skupini autora iz Zavoda za hrvatski jezik (odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje) za opis sintakse u njihovoj Priručnoj gramatici hrvatskoga književnog jezika. Ova je, pak, utjecala na novija izdanja školske gramatike Stjepka Težaka i Stjepana Babića, premda valja reći da su i izdanja iz šezdesetih godina već pokazivala pomak od tradicionalnoga prema modernom sintaktičkom opisu.
Pregled sintaktičkih pristupa u gramatikama završava Praktičnom hrvatskom gramatikom Dragutina Raguža.
U drugome se dijelu članka izdvajaju pojedini sintaktički problemi i pokazuje se kako su opisani u gramatikama u 20. stoljeću te govori o sintaktičkoj preskriptivnosti, odnosno o sintaksi u jezičnim savjetnicima.

Zrinka Šimunić, Modularni pristup kompleksnosti organizacije diskursa

Teorijski okvir ovog rada temelji se na ženevskom modelu analize diskursa modularnog tipa, a njegov je cilj ispitivanje mogućnosti primjene ovog modela u analizi različitih dimenzija i oblika organizacije diskursa u hrvatskom jeziku. Odabrani diskurzivni fragment (odlomak eseja Miroslava Krleže “O Kranjčevićevoj lirici”) najprije se, prema spomenutom modelu, raščlanjuje na minimalne tekstualne jedinice ili tekstualne akte. Zatim se analizira način njihovog povezivanja u veće cjeline, prijelazne tekstualne jedinice ili intervencije, te njihovo mjesto u okviru najveće tekstualne jedinice, razmjene. Kombiniranjem informacija vezanih za ove konstituente tekstualne strukture sa informacijama leksičke, sintaktičke, referencijalne i interakcijske naravi opisuju se potom relacijska, enoncijativna/polifonijska i informacijska/topikalna organizacija odabranog diskurzivnog fragmenta. Proistekao iz opisa artikulacije diskursa u suvremenom francuskom jeziku, ženevski je model do sada uspješno primijenjen u analizi organizacije diskursa i u drugim jezicima (engleskom, njemačkom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, katalanskom, wobé, te kineskom jeziku).

Barbara Štebih, Kajkavska gramatika Ivana Vitkovića

U radu se prikazuje rukopisna gramatika Ivana Vitkovića Gründe der Croatischen Sprache zum Nutzen der deütschen Jugend verfasset iz 1779. godine. Razmatra se struktura gramatike, jezik koji se u njoj opisuje, gramatici dodan aneksni rječnik te mjesto te gramatike među ostalim kajkavskim gramatikama.

Kristina Štrkalj Despot, Dosad neobjavljena hrvatska verzija legende o svetom Eustahiju

U radu se prvi put objavljuje hrvatska verzija legende o svetom Eustahiju iz Fantovićeva zbornika s početka XVI. st., koja u tom rukopisu nosi naslov Od Placida, viteza rimskoga. Donose se transkripcija teksta i najvažnije grafijsko-ortografske i jezično-stilske značajke.

Pavao Tekavčić, Istroromanski govori i suvremena sociolingvistika

Prilog nabraja one fonetske, morfološke i sintaktičke crte u kojima se vidi sociolingvistička („vertikalna”) stratifikacija u autohtonim romanskim (istroromanskim ili istriotskim) govorima jugozapadne Istre (Rovinj/Rovigno, Vodnjan/Dignano, Bale/Valle, Galižana/Gallesano) i analizira faktore konstatiranih razlika.

Domagoj Vidović i Ivana Kurtović, Neutralizacija dugoga i kratkog a u južnočakavskim otočnim govorima

U radu se govori o pojavi duljenja kratkoga naglašenog samoglasnika a kada se nađe u početnom ili središnjem slogu riječi. Budući da pojava ima obilježje zakonitosti, autori zaključuju da je u južnočakavskim otočnim govorima došlo do neutralizacije dugoga i kratkog a: kratak je kada je nenaglašen i kada je naglašen u zadnjem slogu, a dug je kad je naglašen u početnom ili središnjem otvorenom slogu, ili u slogu nastalom defonologizacijom r.

Luka Vukojević, Vezničke skupine pa da, a da, e da u rečenicama posljedične semantike

U radu se određuje status i struktura spomenutih vezničkih skupina u rečenicama posljedične semantike (u posljedičnim rečenicama i u izričnim rečenicama čije zavisne surečenice stoje u uzročno-posljedičnome odnosu) i odgovara na pitanje kad su (u kojim rečeničnim tipovima) ti sljedovi složeni veznici, kad je riječ o skupini pojačivač + subordinator (donji korelator), a kad pak o skupini koordinator + subordinator. U radu se uzimlju u obzir i tim skupinama uvedene posljedične tekstne jedinice.

Marija Znika, Status glagolskih pridjeva

U radu se analizira status glagolskih pridjeva s obzirom na njihovu dvojnu narav: glagolsku i imensku.

Susreti sa znanstvenim djelom Dragice Malić:

Kristina Štrkalj Despot, Znanstvenoistraživački opsezi i dosezi Dragice Malić
Stjepan Damjanović, Tropismena i trojezična hrvatska srednjovjekovna kultura u opusu Dragice Malić
Anica Nazor, Dragica Malić i glagoljski tekstovi
Dunja Fališevac, Jezikoslovlje u službi književne historiografije
Amir Kapetanović, Hrvatska srednjovjekovna latinica

Prikazi:

Matea Birtić, Novi lingvistički rječnik
Goranka Blagus Bartolec, Jezikoslovac sa stilom
Goranka Blagus Bartolec, Dobar jezikoslovni priručnik
Tomislava Bošnjak, Vrijedan doprinos dijalektnoj leksikografiji
Ankica Čilaš Šimpraga, Bračka toponimija
Ankica Čilaš Šimpraga, Jezik u Bosni i Hercegovini
Šime Demo, Pomirba ili primirje generativizma i tipologije?
Irena Drpić, Gramatika moliškohrvatskoga jezika
Antun Halonja, Lingvistička analiza žargona srpskoga jezika
Marijana Horvat, Novi staroslavensko-hrvatski rječnik
Marijana Horvat, Rođendanska čestitka
Stipe Kekez, Prvi hrvatski dijalektološki frazeološki rječnik
August Kovačec, Revue des études slaves: Dossier
August Kovačec, Novi svezak Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika
Martina Kuzmić, Zlarinski čaiku
Kristian Lewis, Hrvatski jezik kroz ruski sitnozor
Kristian Lewis, Sinonimija, sinonimičnost i sinonimnost nisu sinonimi
Marko Lukenda, I savjetnik i udžbenik
Milica Mihaljević, Ozbiljno i neozbiljno o pomorskome nazivlju
Alen Milković, Sociolingvistika, interakcija, učenje i poučavanje
Ines Novak, Veliki rječnik male hrvatske zajednice izvan domovine
Ivana Oraić, Skladnja Adolfa Vebera Tkalčevića
Sanja Perić Gavrančić, Književna i jezična povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini
Barbara Štebih, Novi pristup teoriji jezika u kontaktu
Kristina Štrkalj Despot, Nova obzorja filologije hrvatskoga glagolizma
Branka Tafra, Navrh jezika
Nikola Vuletić, Vrijedan doprinos romanistici

Prikazi (svi)

Obavijesti

Obavijesti (sve)