Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje br. 30 (2004.)

Radovi:

Branimir Belaj, Značenjska analiza hrvatskoga glagolskog prefiksa raz- i njegovih alomorfa ras-, raš-, raž-, raza-, ra-

U radu se objašnjava značenje hrvatskoga glagolskoga prefiksa raz- i njegovih alomorfa na konceptualnoj razini. Kritizira se tradicijsko-strukturalistički pristup po kojemu glagoli tvoreni istim prefiksom čine skup homonimnih odnosa. Nasuprot takvomu pristupu, kognitivni model preko konceptualnih mreža kategoriju glagola tvorenih prefiksom raz- određuje kao radijalnu kategoriju uspostavljajući motivacijsku značenjsku nit koja povezuje ta, naizgled, različita značenja, oblikujući tako neku vrstu semantičkoga jedinstva u različitosti.

Matea Birtić, Neakuzativnost, vidske oznake i struktura imenica na -ač

U ovom se radu bilježe tri karakteristična svojstva odglagolskih izvedenica na -ač (nemogućnost tvorbe imenica od neakuzativnih glagola, prisutnost morfoloških oznaka vida i dvostruka interpretacija imenica). Prvo se svojstvo opisuje najdetaljnije, dok se pitanja vidskih oznaka i dvostruke interpretacije ne obrađuju tako iscrpno jer bi ti problemi mogli biti predmet samostalnih rasprava. Na kraju se razmatra utjecaj tih svojstava na unutarnju strukturu imenica na -ač te se predlaže odgovarajući strukturni opis u teorijskom okviru distributivne morfologije.

Ivana Franić, Jezična analiza dubrovačke zbirke poslovica Proričja slovinska iz 1697. g.

U radu se polazi od pretpostavke da je autor prve sačuvane hrvatske zbirke poslovica Proričja slovinska Dubrovčanin Đuro Matijašević. Autorica utvrđuje osnovna grafijska i ortografijska obilježja paremiološkoga korpusa, te analizira njegovu fonološku, morfološku, sintaktičku i leksičku sastavnicu.

Alemko Gluhak, Izostavnik za izostavljanje

U članku se daje jednostavan pregled upotrebe i neupotrebe izostavnika u hrvatskom jeziku i preporučuje da se on piše samo tamo gdje se zaista radi o izostavljanju jednoga slova ili više njih po potrebi gdje takav signal o izostavljanju slova zaista može pomoći u razumijevanju.

Željko Jozić, Najstariji naglasni tip posavskoga govora danas

Početkom prošloga stoljeća Stjepan Ivšić prikazao je posavske govore u Slavoniji, pri čemu su određene granice ondašnjeg najstarijeg naglasnog tipa. Suvremenim je terenskim istraživanjem naglasno stanje najarhaičnijega naglasnoga tipa koje je donio Ivšić podvrgnuto provjeri te se na temelju suvremenih podataka prikazuje današnja naglasna situacija toga područja.

Amir Kapetanović, Tekstološka obrada i jezična analiza Berčićeva glagoljskoga fragmenta (I/27) iz XV. stoljeća

U radu se analiziraju najvažnije paleografske, grafijske i jezične značajke glagoljskoga ulomka I/27 iz Berčićeve petrogradske zbirke. Ulomak (1 list), pisan hrvatskim jezikom, bio je dio zasad nepoznatoga srednjovjekovnoga kodeksa iz 15. stoljeća. On sadrži veoma zanimljivu raspravu Pilata i Židova, Pilatov sud o nedokazanoj Isusovoj krivnji i opis njegova ponižavanja.U članku se donosi prvo čitanje toga fragmenta (latiničkom transliteracijom i transkripcijom).

Mate Kapović, Jezični utjecaj velikih gradova

Svrha je rada prikazati jezični utjecaj četiriju najvećih gradova u Hrvatskoj – Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka na svoju širu okolinu. Rad pokazuje kako se govornici čiji organski idiomi znatnije odstupaju od standarda u nastojanju da govore standardom zapravo, poglavito na prozodijskoj i nešto manje na fonemskoj razini, ne prilagođavaju standardu nego govoru gradskoga središta svoje regije misleći pritom da govore "standardnije" iako se nerijetko tako zapravo čak još i više udaljuju od standarda.

Kristian Lewis i Barbara Štebih , Nazivi za vrste riječi u hrvatskome kajkavskome književnom jeziku

U članku se razmatraju nazivi za vrste riječi u hrvatskome kajkavskome književnom jeziku. Analizom su obuhvaćena tri rječnika i sedam gramatika, a rezultati se uspoređuju sa spoznajama dosadašnjih istraživača.

Krešimir Mićanović, Hrvatski s naglaskom

U tekstu se raspravlja o kodifikaciji hrvatske prozodije. Pritom se uzimaju u obzir, s jedne strane, razlozi zbog kojih se posebno prozodija opire krutoj standardizaciji te se, s druge strane, propituje utemeljenost tvrdnje da je hrvatska ortoepska norma najproblematičnija norma hrvatskoga standardnog jezika.

Alicja Nagórko, Etnolingvistika i kulturemi u međujezičnom prostoru

Etnolingvistika kao jedna od novijih grana lingvistike još nije izradila instrumentarij za opis predmeta svojeg interesa. Taj opis doseže daleko izvan granica dosadašnjih leksikografskih opisa, a njegov obujam nameće nove metode i nove termine. Kao jedinica etnolingvističkog opisa predlaže se kulturem, čiji je naziv analogan terminima fonem, morfem i sl., te se raspravlja o njegovoj uporabi prvenstveno u poljskim i njemačkim radovima. Iako kulturemi funkcioniraju u određenoj kulturi, njihove su pune dimenzije vidljive tek u poredbenom pristupu. Leksikografska obrada kulturema, od kojih se u članku više pažnje posvećuje egzotizmima i ksenizmima, zahtijeva timski rad, dok rječnici kulturema moraju sadržavati elemente znanja iz jezika povijesti, kulture i sl.

Sanja Perić Gavrančić, Observationes circa Croaticam orthographiam Marka Mahanovića (1814.) – odabrani odlomci

U radu se, prema latinskom izvorniku i u prijevodu na hrvatski jezik, prikazuju odabrani dijelovi rasprave o hrvatskom pravopisu iz 1814. godine koja predstavlja jedan od pokušaja rješavanja pravopisnih pitanja prije Gajeve grafijske reforme.

Mirko Peti, Glagolski predikat u imenskom predikatu

U članku se analizira sraslost glagolskoga predikata zavisne rečenice s imenskim predikatom glavne u predikatnim zavisnosloženim rečenicama.

Adela Ptičar, Prvi hrvatski računski priručnici

U radu se daje pregled prvih hrvatskih računskih priručnika: Šilobodove kajkavske Aritmetike horvatske (1758.), Zoričićeve štokavske Aritmetike u slavni jezik ilirički sastavljene (1766.), kajkavskih i štokavskih školskih računica tiskanih od 1780. do 1844. u desetak izdanja, Matićeva Računa za prvu i drugu godinu škulsku (1826.) i Hadžićeva Računa iz glave za učitelje i učenike (1834.). Njihovo značenje nije samo doprinos struci nego su vrlo zanimljivi i s jezičnoga stajališta kao važni izvori za proučavanje jezika, osobito nazivoslovlja. Pokazuje se da se upravo u njima počelo stvarati hrvatsko računsko nazivlje i da su neki nazivi, koje smo držali Stullijevim i Šulekovim tvorenicama, potvrđeni već tada.

Kristina Štrkalj Despot, Asindetske složene strukture u Tundalovu viđenju

U uvodnome dijelu priloga govori se o porijeklu srednjovjekovnoga viđenja viteza Tundala te o poznatim hrvatskim verzijama i varijantama te apokalipse. Iznose se najvažnije grafijske, pravopisne i jezične značajke Tundalova viđenja iz Lulićeva zbornika. Zatim se pristupa analizi asindetskih složenih struktura u navedenome tekstu.

Silvana Vranić, Glagolski oblici u govoru Metajne na otoku Pagu

U radu se na temelju terenskoga istraživanja utvrđuju spregovne vrste, analiziraju morfološke osobitosti glagolskih oblika i njihove morfonološke alternacije, uključujući i prozodijske, te se donose akcenatski tipovi glagola u mjesnome govoru Metajne na otoku Pagu.

Marija Znika, Semantička ograničenja u sintaksi

Predmet su ovoga rada semantička i sintaktička razina i njihov suodnos. Naznačuju se neka semantička ograničenja u sintaksi.

Prikazi:

Tomislava Bošnjak: Odnos izbora i stila
Anita Celinić: Velika gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika
Irena Drpić: Obogaćivanje istarskoga jezičnog mozaika
Goran Filipi: Prva sustavna obradba hrvatske povijesne fitonimije
Antun Halonja: Rječnik internetskih pojmova
Hrvoja Heffer: Mikro i makro u sociolingvistici
Željko Jozić: Prva monografija o štokavskome narječju na hrvatskome jeziku
Stipe Kekez: Vrijedan prinos proučavanju gacke čakavštine
Barbara Kovačević: Veliki frazeološki iskorak
Barbara Kryżan Stanojević: Słowiańskie gry językowe = Slavenske jezične igre
Martina Kuzmić: Lika i njezina dika
Kristian Lewis: Biser iz kajkavske dopreporodne škrinje
Kristian Lewis: Leksikografski potporanj hrvatsko-poljskim vezama
Ivana Matas Ivanković: Povratak u budućnost
Zrnka Meštrović: V. Skokovi etimološki susreti u Vukovaru
Zrnka Meštrović: Par riječi o jednom uspješnom leksikografskom skupu
Barbara Štebih: Doprinos proučavanju hrvatsko-talijanskih jezičnih dodira
Barbara Štebih: O stilu sa stilom

Prikazi (svi)

Nekrolog:

Branka Tafra: Samozatajni enciklopedist - Valentin Putanec