|
|
|
Znanstvenoistraživački projekti
|
|
|
|
| |
| Onomastička i etimologijska istraživanja hrvatskoga jezika |
|
|
|
Sustavna obradba i raščlamba hrvatske imenske baštine jednim je od bitnih preduvjeta za sva jezičnopovijesna istraživanja. Imena, u prvome toponimi najstariji su hrvatski jezični spomenici i neprijeporni svjedoci hrvatske prisutnosti na prostorima koje Hrvati i danas nastanjuju. Fonetske prilagodbe imena upozoravaju na najstarije mijene hrvatskoga jezika s obzirom na doba njihova nastanka i okružje rasprostranjenosti.
OPŠIRNIJE |
|
|
|
|
|
|
| |
| Semantičke mreže i računalna leksikologija |
|
|
|
Ovaj se projekt bavi empirijskim lingvističkim i leksikološkim izučavanjem hrvatskoga jezika, utemeljenim na velikome korpusu i računalnim i statističkim istraživačkim metodama. On se oslanja na rezultate projekta "Hrvatska jezična mrežna riznica" i proširuje rad u tijeku dubljim razinama označavanja postojećega korpusa na razini morfološke i sintaktičke strukture, fonemske transkripcije i leksičkih semantičkih svojstava, koja se zaključuju temeljem kvantitativnih i vjerojatnosnih analiza.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Tvorbeni modeli u hrvatskoštokavskim dopreporodnim rječnicima |
|
|
|
Višegodišnje proučavanje dopreporodnih rječnika pokazalo je da od konca 16. st., od Rječnika pet najuglednijih europskih jezika Fausta Vrančića (1595.) do početka 19. st, točnije do pojave Rječosložja ilirsko-talijansko-latinskoga Joakima Stullija (1806.) hrvatski se jezik obogaćivao samostalnim rječotvornim zahvatima. Budući da u tom razdoblju ne postoji jednojezični hrvatski rječnik, hrvatski se jezik pojavljivao u dvojezičnim i višejezičnim rječnicima i samim tim suodmjeren prema razvijenijim europskim jezicima.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Hrvatski normativni jednosvezačni rječnik |
|
|
|
Do isteka ugovornoga razdoblja (sredine 2011. godine) bit će završen i u tisak predan hrvatski normativni jednosvezačni rječnik. Rječnik će biti utemeljen na korpusu koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (korpus je dostupan na adresi htpp://riznica.ihjj.hr). Uključivat će oko 80000 naglašenih natuknica. Hrvatski normativni jednosvezačni rječnik bit će prvi hrvatski opći jednojezični rječnik izrađen s čvrstim osloncem na korpus koji će biti sastavljen u skladu sa svim načelima korpusne lingvistike.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Digitalna obradba hrvatske narječne građe |
|
|
|
Digitalna obradba i prezentacija hrvatske narječne baštine jedna je od najvažnijih, ali i najžurnijih zadaća suvremenoga kroatističkoga jezikoslovlja. Za razliku od uvriježenih mišljenja kako je hrvatska dijalektologija i njezina jezičnokulturna razvedenost raritetna jezikoslovna pojava i u svjetskim razmjerima - podatak da hrvatska, ali i svjetska dijalektološka znanost još uvijek nemaju pravi uvid u jedno od najvećih hrvatskih jezičnih bogatstava, tj. da nema dijalektološku bazu podataka (pisanu, zvučnu ili, općenito, multimedijsku) nameće kao jedan od prioriteta hrvatskoga jezikoslovlja upravo istraživanje te digitalnu obradbu hrvatske narječne građe, koja bi putem elektroničkog medija, navlastito putem interneta, postala općim dobrom: jasnim, preglednim, javno dostupnim i prikladnim za dodatna jezikoslovna, povijesna, kulturološka i ina istraživanja.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
Jedan od primarnih zadataka hrvatske filologije je izrada Starohrvatskoga rječnika. On bi sustavno leksikografski opisao leksik hrvatskog jezika od 11. stoljeća do posljednjih desetljeća 15. stoljeća. Zbog manjka toga temeljnoga filološkoga djela otežan je uvid u predstandardna razdoblja hrvatskoga jezika. Mnoga važna jezičnopovijesna istraživanja odgađaju se do pojave toga rječnika. Taj bi rječnik obuhvatio građu koja je dosad nedostatno leksikografski obrađena. Odabrani izvori iz srednjovjekovlja u Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU (1880-1976) nisu posve reprezentativni, nisu tekstološki usklađeni i nisu temeljito ekscerptirani.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Tekstologija hrvatske pisane baštine |
|
|
|
Dugoročni je cilj ove istraživačke teme donijeti relevantni izbor tekstova iz sveukupne hrvatske pisane baštine, od Baščanske ploče do danas, koji će biti kritički priređeni prema jedinstvenim tekstološkim uzusima. U užem smislu projekt će iznjedriti hrvatske književne tekstove u onom obliku u kojem su ih autori doista i ostavili, osiguravajući na taj način ne samo autentične i filološki pouzdane tekstove, očišćene od svih naknadnih kako jezičnih tako i pravopisnih krivotvorenja, nego i daljnja interdisciplinarna istraživanja na filološkom polju kao što su izrada različitih tipova rječnika i leksikona, mrežnih riznica, ispitivanje cjelokupne povijesti hrvatskoga jezika te nacionalnog identiteta.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Valencijski rječnik hrvatskih glagola |
|
|
|
Do sredine 2011. g. s ciljem izradbe velikoga višesvezačnoga rječnika hrvatskoga jezika završit će se potpun valencijski rječnik hrvatskih glagola. Iz abecedarija za višesvezačni rječnik od 160 000 riječi izdvojeno je 25 000 glagolskih natuknica. Pri oblikovanju velike leksičko-morfološke baze za rad na rječniku ti su glagoli obrađivani kao posebna vrsta riječi, sa svojim i gramatičkim i leksičkim specifičnostima. Za svaki su glagol utvrđena vidska obilježja svršenosti ili nesvršenosti, te gramatička obilježja prijelaznosti, neprijelaznosti i povratnosti.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika |
|
|
|
Projekt Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika dugoročna je leksikografska i lingvistička znanstvena i nacionalna obveza. Taj je Rječnik osnovno djelo hrvatske povijesne leksikografije kojim se, uz veliki povijesni Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU, I–XXIII, 1880.–1976., zaokružuje leksikografska obradba hrvatske jezične baštine od prvih spomenika do početka standardizacije hrvatskoga jezika. U Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika obrađuje se jezično blago kajkavskoga književnog jezika, koji je od 16. stoljeća do polovice 19. stoljeća bio zajednički književni jezik Hrvata sjeverne Hrvatske, tzv. banske Hrvatske sa Zagrebom kao glavnim političkim i kulturnim središtem.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Madžarsko-hrvatski rječnik |
|
|
|
Hrvatsko-madžarski rječnik međudržavni je projekt. Planirani rječnik prvi je moderno koncipiran madžarsko-hrvatski rječnik za kakvim se već odavna osjeća potreba jer su stari madžarsko-hrvatski rječnici opsegom premaleni da bi mogli poslužiti za narasle civilizacijske potrebe i odraziti suvremeno stanje obaju jezika. Opsegom veći rječnik nužan je i radi lakšeg i uspješnog sporazumijevanja sa stanovnicima Madžarske i madžarskom manjinom u Hrvatskoj te kao nasušna potreba studentima hungarologije. Radi točnog opisa gramatičke strukture natuknica i radi valjane leksikografske obrade, izolirat će ključni parametri u madžarskom jeziku.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
| |
| Hrvatsko nazivlje za europske pojmove: terminološko-terminografski okvir |
|
|
|
Terminološka djelatnost i stručno prevođenje tijesno su isprepletene djelatnosti. Prevođenje zakonodavstva EU-a na hrvatski i usklađenoga hrvatskoga zakonodavstva na jezike EU-a i uz to povezan terminološki rad postaju vrlo važnima u kontekstu europskih integracijskih procesa i imaju dugoročne posljedice. Potreba za stvaranjem novoga nazivlja neprestano raste. Samosvojnost hrvatskoga jezika u višejezičnom kontekstu institucija EU-a velikim će dijelom ovisiti i o stupnju uspostavljenosti nacionalnoga stručnoga nazivlja. Dobro tvoreno i usuglašeno nazivlje preduvjet je stvarne višejezičnosti u Europskoj uniji.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Copyright © Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2004. - 2006.