Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Znanstvenoistraživački projekti
 
Hrvatski jezični atlas
Glavni istraživač Dr. sc. Mijo Lončarić (znanstveni savjetnik)
Suradnici Ankica Čilaš (asistent)
Irena Drpić (asistent)
Mr. sc. Ivana Kurtović (asistent)
Martina Kuzmić (asistent)
     
  Izradba hrvatskoga jezičnog atlasa glavni je prioritet hrvatske filologije. Jezični atlas temeljno je djelo svakoga nacionalnog jezikoslovlja i filologije. Istraživanje metodom lingvističke geografije (arealne lingvistike) određenih punktova (odabranih mjesnih govora) istim upitnikom na najbrži način daje osnovne podatke o cijelom jezičnom području, a prikaz pomoću karata daje također brzu, pregnantnu obavijest o nekom jezičnom pitanju i strukturi pojedinih jezičnih razina, te dijatopijski – na cijelom jezičnom području. Građa i kartografirani podaci temeljni su izvor za daljnja istraživanja hrvatskoga jezika, na svim jezičnim razinama i u svim jezikoslovnim poddisciplinama (od povijesti hrvatskoga jezika do teorijskih i praktičnih istraživanja suvremenoga književnoga hrvatskog jezika); važni su za opću povijest hrvatskoga naroda i Hrvatske, za slavistiku, indoeuropeistiku i opće jezikoslovlje. U rad na jezičnom atlasu hrvatski se jezik uključuje s velikim zakašnjenjem. Uključen je s ograničenim brojem govora u Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas. Uključuje se građa iz Hrvatske i građa o hrvatskim govorima iz drugih zemalja prikupljena ranije prema istom upitniku. Od 1985. g. intenzivirano je istraživanje punktova u dijaspori, u kojoj je hrvatski jezik najugroženiji (asimilacijom). Rad će trajati dugo. U proteklom razdoblju zbog nedostatka istraživača i novca nije obavljen predviđen opseg poslova.

Istražit će se preostali punktovi u dijaspori, preostali čakavski punktovi te dio štokavskih i kajkavskih punktova. Obrađivat će se fonološki sustavi punktova (što je potrebno za pouzdanu interpretaciju podataka pri izradbi karata). Završit će se fonološki opisi čakavskih punktova i dio štokavskih i kajkavskih; objavit će se svezak s fonološkim opisima čakavskih govora (prvi od triju). Istraživanje prema potrebi udruga i teritorijalno-političkih zajednica iz zemlje i inozemstva. Sudjelovanje na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. Surađivat će se na izradbi Općeslavenskoga (OLA) i Europskoga jezičnoga atlasa (ALE) - interpretacija hrvatske građe i izradba karata.

Vodit će se briga o izobrazbi novih istraživača: završit će se 3 magistarske radnje i jedna doktorska, instruirat će se istraživači iz drugih ustanova, tečajevima i u magistarskom i doktorskom studiju. Angažirat će se suradnici iz drugih ustanova – članovi Odbora za dijalektologiju HAZU i suradnici iz iznozemstva, posebno pripadnici hrvatskih manjina.