|
|
|
Znanstvenoistraživački projekti
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
Veliki rječnik hrvatskoga jezika |
| Glavni istraživač |
Dr. sc. Mirko Peti (viši znanstveni suradnik) |
| Suradnici |
Dr. sc.
Matea Birtić
(asistent)
Mr. sc.
Goranka Blagus-Bartolec
(asistent)
Krešimir Blaževac
(stručni suradnik)
Jurica Budja
(asistent)
Mr. sc.
Antun Halonja
(asistent)
Ermina Harambašić
(asistent)
Dr. sc.
Lana Hudeček
(znanstveni suradnik)
Mr. sc.
Barbara Kovačević
(asistent)
Ivana Matas-Ivanković
(asistent)
Dr. sc.
Milica Mihaljević
(znanstveni savjetnik)
Vanja Švaćko
(stručni suradnik)
Dr. sc.
Branka Tafra
(znanstveni savjetnik)
Mr. sc.
Luka Vukojević
(stručni suradnik)
Dr. sc.
Marija Znika
(znanstveni suradnik)
|
|
| |
|
|
| |
Izradba Velikoga rječnika hrvatskoga jezika, u ovom času nezaobilazna stručna i znanstvena potreba hrvatskoga jezikoslovlja, prioritetni je zadatak Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, središnje znanstvene ustanove za istraživanje hrvatskoga jezika i njegovanje njegove normativno definirane kulture. Veliki rječnik hrvatskoga jezika po tipu je višesvezačni deskriptivni rječnik standardnog oblika hrvatskoga jezika s elementima normativnosti u leksikografskoj obradbi rječničkih natuknica (lema). Po čvrstoj oslonjenosti na korpus, po iscrpnosti u pristupu leksičkoj građi za izradbu Rječnika i po lingvistički definiranim načelima njezine obradbe Rječnik je znanstveno utemeljen.
Izradba se rječnika zasniva na opsežnom reprezentativnom korpusu koji obaseže oko 50 milijuna pojavnica. Korpus je sastavljen od odabranih tekstova hrvatskoga jezika svih struka, funkcionalnih stilova i žanrovskih usmjerenja. Obuhvaća izvore u razdoblju od 50-ih godina 19. st. do danas. Budući da će se nalaziti na elektroničkom mediju, korpus će biti dostupan za pretraživanje širokom krugu zainteresiranih korisnika. Posebna će njegova vrijednost biti u tome što će biti lematiziran. Osim za izradbu Rječnika, korpus će biti solidna podloga za mnoga druga jezikoslovna istraživanja.
U Rječniku će se obrađivati samo riječi koje su potvrđene u korpusu. Sve će se rječničke natuknice navoditi u svom standardnom kanonskom obliku. Za imenice i zamjenice to je u načelu nominativ jednine, za glagole infinitiv, za pridjeve neodređeni oblik muškoga roda. Prije opisa značenja za svaku će se riječ dati relevantni podaci o njezinoj gramatičkoj strukturi. Nakon toga slijedi iscrpna raščlamba značenja svake riječi, primjerena njezinoj semantičkoj strukturiranosti i njezinoj uklopljenosti u leksički sustav hrvatskoga jezika, uključujući, osim različitih tipova značenjskih odnosa, tu i frazeološki aspekt toga sustava. Gdje god je to moguće, za ilustraciju se značenja pojedine riječi uz njegovu definiciju navode i adekvatni rečenični primjeri iz korpusa. Polazeći od normativnoga načela u izboru standardnog oblika riječi za obradbu u Rječniku, sve će natuknice u njemu biti naglašene.
U Rječniku će se obraditi oko 130 tisuća riječi. Onomastička se građa ne unosi u opći rječnički dio, nego se nalazi u Dodatku u obliku nekoliko popisa (svih naseljenih mjesta u Hrvatskoj, njihovih etnika i ktetika, hrvatskih zemljopisnih naziva, svih država svijeta, njihovih glavnih gradova, povijesnih država s imenima njihovih pripadnika, imena svetaka i svetaca, hrvatska narodna osobna imena i sl.). U Dodatku će se naći i popis mjernih i novčanih jedinica, popis u Hrvatskoj uobičajenih kratica, kemijskih elemenata i sustav brojeva. Tako strukturiran veliki dokumentirani Rječnik solidna je osnova ne samo za izradbu pouzdanoga jednosvezačnoga rječničkog priručnika hrvatskoga jezika nego i za izradbu niza specijaliziranih rječnika (odostražnoga, rječnika sinonima, paronima i antonima, rekcijskog rječnika, rječnika za strance, jezičnoga savjetnika, terminoloških rječnika i sl.).
|
|
|
|
|
|
Copyright © Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2004. - 2006.