|
|
|
Ministarstvo zdravstva, ali domovi zdravlja
10. siječnja 2012.
Dana 3. siječnja 2012. uputili smo otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću u kojemu upozoravamo da s jezikoslovnoga gledišta nije opravdana promjena imena Ministarstva zdravstva u Ministarstvo zdravlja. S obzirom na to da se posljednjih dana u medijima često pojavljuje izjava ministra zdravlja da bi u skladu s tom primjedbom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i domove zdravlja trebalo preimenovati u domove zdravstva, izjavljujemo sljedeće:
Naša se napomena odnosila na ime ministarstva. Ponavljamo da ime Ministarstvo zdravstva mnogo bolje odražava pravu djelatnost toga ministarstva te da riječ zdravlje znači 'stanje organizma pri normalnome radu organa, dobro fizičko i psihičko stanje', a zdravstvo 'djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti'. Kako se ministarstvo bavi djelatnošću, a ne stanjem, svakako bi bolje bilo da se zove Ministarstvo zdravstva. Pri toj svojoj napomeni ostajemo i dalje.
Analogija prema kojoj bi i domove zdravlja trebalo preimenovati u domove zdravstva posve je neutemeljena i ni jednom se riječju ne spominje u našemu pismu. Dom zdravlja dom je u kojemu se vodi briga o zdravlju, a Ministarstvo zdravstva ministarstvo u kojemu se upravlja djelatnošću koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti. To se može ovako oprimjeriti: ministra novinar može upitati kakve su promjene u zdravstvu (dakle u onoj djelatnosti kojom se ministarstvo bavi), a ne može ga upitati kakve su promjene u zdravlju. Dom zdravlja uspostavljen je prema modelu Kuća ljudskih prava, dom kulture, Kuća zelenog čaja, Kuća ljubavi. U pismu smo pojasnili model prema kojemu se uspostavljaju imena ministarstava kad god je to moguće, a koji se npr. odražava u uporabi imenica gospodarstvo, znanost (a ne znanje), pravosuđe (a ne pravda), pomorstvo (a ne more) u tim imenima. Analogija s nazivima Ministarstvo kulture – dom kulture ovdje ne stoji jer se od imenice kultura ne može izvesti druga imenica kojom bi se označavala djelatnost kao od imenice zdravlje. Dobro je dakle da se domovi zdravlja zovu domovima zdravlja, a u imenu ministarstva svakako bi, iz svih navedenih razloga, bilo bolje da stoji imenica zdravstvo.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
|
|
|
3. siječnja 2012.
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,
s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i u tisku problematiziraju novouspostavljena imena Ministarstva zdravlja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te da se pritom traži i mišljenje jezičnih stručnjaka, šaljemo vam svoje mišljenje o problemima koji se najčešće spominju:
Ministarstvo zdravlja ili Ministarstvo zdravstva
S obzirom na to da je zdravlje 'stanje organizma pri normalnome radu organa, dobro fizičko i psihičko stanje', a zdravstvo 'djelatnost koja se bavi zaštitom zdravlja i liječenjem bolesti' te da se ministarstvo nesumnjivo bavi djelatnošću, a ne stanjem organizma, smatramo da bi se ministarstvo trebalo zvati Ministarstvo zdravstva. Ime Ministarstvo zdravlja oblikovano je vjerojatno prema engleskome uzoru (Ministry of Health), ali se pritom ne uzima u obzir da u engleskome ne postoji jednorječna istovrijednica hrvatske riječi zdravstvo (zdravstvo se prevodi kao health services, medical services, health care i health care industry).
Ministarstvo za zdravstvo ili Ministarstvo zdravstva
S obzirom na to da je model imenovanja ministarstava Ministarstvo + djelatnost kojom se ono bavi označena imenicom u genitivu dosljedno proveden u imenima svih hrvatskih ministarstava (npr. Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa) i da je taj sustav potvrđen već dulje vrijeme te da nije u suprotnosti ni s jednim od pravila hrvatske standardnojezične sintakse, smatramo da ga ne treba mijenjati. Ne treba ga nikako mijenjati ni zbog toga što je u imenima nekih drugih institucija (instituta, zavoda i sl.) i njihovih dijelova (odjela, katedra i sl.) u kojima se uglavnom ističe predmet njihova bavljenja, uobičajena uporaba prijedloga za (npr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Katedra za dijalektologiju itd.).
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
U hrvatskome jeziku supostoje istoznačne riječi sport i šport. Prema njemačkome i austrijskome izgovoru primili smo riječ šport. Poslije je iz engleskoga preuzeta i riječ sport. Neki priručnici hrvatskoga jezika te riječi normativno izjednačuju, dok drugi daju normativnu prednost riječi šport. Stoga smatramo da je nepotrebno riječ šport u imenu ministarstva zamijeniti riječju sport.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
|
|
|
23. ožujka 2011.
U povodu Dana hrvatskoga jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ima čast pozvati vas na predstavljanje svojih izdanja u srijedu 23. ožujka 2011. u 18 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma, Perkovčeva 2, Zagreb.
- Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, br. 34 (2008.) (dr. sc. Barbara Kovačević)
- Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, br. 35 (2009.) (dr. sc. Goranka Blagus Bartolec)
- Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Luka Vukojević:
Jezični savjeti (prof. dr. sc. Ivo Pranjković)
- Sintaksa padeža (dr. sc. Matea Birtić)
Pozivnica (169kb)
|
|
Dan otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
17. ožujka 2011.

Odlukom Hrvatskoga sabora iz 1997. godine svake se godine sredinom ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u povodu Dana hrvatskoga jezika u četvrtak 17. ožujka 2011. godine od 9 do 16 sati otvara svoja vrata svim građanima, studentima i učenicima koje zanima kako se hrvatski jezik istražuje te kako nastaju vrijedna i zanimljiva znanstvena i stručna izdanja Instituta. Dan otvorenih vrata organizira se s ciljem da se građanima omogući izravno upoznavanje sa znanstvenim radom i postignućima Instituta, a Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje time će dobiti vrijedne povratne informacije koje će pomoći u budućim predstavljanjima javnosti radnih rezultata i postignuća našega Instituta.
Na Danu otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje posjetitelji će moći saznati nešto više o ustroju Instituta i njegovoj djelatnosti, a za učenike i ostale zainteresirane posjetitelje bit će organizirani i zanimljivi kvizovi u kojima će na jedan dan moći postati lektori i saznati koliko zapravo poznaju hrvatski jezik. Bit će tu govora i o dijalektnoj raznolikosti hrvatskoga jezika pa će posjetitelji imati priliku čuti govore iz različitih dijelova Hrvatske te provjeriti mogu li točno ili makar približno pogoditi koji govor pripada kojem dijelu Hrvatske.
Sva dostupna institutska izdanja moći će se kupiti s popustom od 50 do 80%.
Zainteresirane skupine molimo da se do ponedjeljka 14. ožujka jave Željki Gorički na broj telefona 3783 833 ili e-poštom na zgoricki(at)ihjj.hr.
OPŠIRNIJE
|
Međunarodni dan materinskoga jezika
21. veljače 2011.
U povodu obilježavanja Međunarodnoga dana materinskoga jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit će svoja nova izdanja u ponedjeljak 21. veljače 2011. u 18 sati u u Velikoj dvorani Novinarskog doma, Perkovčeva 2, Zagreb.
- Darija Gabrić Bagarić:
Na ishodištu hrvatske leksikografije (prof. dr. sc. Marko Samardžija)
- Amir Kapetanović, Dragica Malić, Kristina Štrkalj Despot:
Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo (akademkinja Dunja Fališevac)
- Barbara Štebih Golub:
Germanizmi u kajkavskome književnom jeziku (prof. dr. sc. Velimir Piškorec)
Opća je skupština UNESCO-a na svojem zasjedanju 1999. god. proglasila 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika s ciljem promicanja uporabe materinskih jezika, naglašavanja važnosti jezične raznolikosti u svijetu i izobrazbe na materinskome jeziku.
Ove će se godine na simpoziju koji se održava 21. veljače u Parizu u sklopu proslave Međunarodnoga dana materinskoga jezika raspravljati o tome kako uz pomoć informatičkih i komunikacijskih tehnologija očuvati i promovirati jezičnu raznolikost.
Pozivnica (152kb)
|
|
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
1. lipnja 2009.
UREDNIŠTVO ČASOPISA Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
Glavna urednica: dr. sc. Dunja Brozović Rončević
Telefoni:
01/ 3783 883 (izvršna urednica dr. sc. Željka Brlobaš)
01/ 3783 826 (tajnica Tatjana Vukadinović, prof.)
e-pošta: zbrlobas(at)ihjj.hr; tvukadin(at)ihjj.hr; rasprave(at)ihjj.hr
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, od 36. godišta (2010.), objavljivat će se godišnje u dva sveska.
Članci i prikazi za Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje primaju se tijekom cijele godine.
Molimo vas da pri obradbi teksta uzmete u obzir i priložene kratke upute suradnicima.
Ispis teksta u tri primjerka pošaljite poštom na institutsku adresu Uredništva Rasprava.
Radujemo se Vašim prinosima!
|
|
|
|
|
Dan otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
16.-19. ožujka 2010.
Odlukom Hrvatskoga sabora iz 1997. godine svake se godine sredinom ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.
U povodu Dana hrvatskoga jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u utorak, 16. ožujka 2010. godine, otvara svoja vrata učenicima, studentima i svim građanima koje zanima djelatnost, ustroj te znanstvena i stručna izdanja Instituta. Dan otvorenih vrata organizira se s ciljem da se građanima omogući izravno upoznavanje sa znanstvenim radom i postignućima Instituta.
Na dan otvorenih vrata, do kraja tjedna, svi će zainteresirani moći kupiti dostupna institutska izdanja s popustom od 50 do 80%.
Zainteresirane grupe molimo da se jave Željki Gorički na broj telefona 37 83 833 ili e-poštom na zgoricki(at)ihjj.hr.
|
|
|
XI. Međunarodni dan materinskoga jezika
21. i 22. veljače 2010.
Opća je skupština UNESCO-a na svojem zasjedanju 1999. god. proglasila 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika s ciljem promicanja uporabe materinskih jezika, naglašavanja važnosti jezične raznolikosti u svijetu i izobrazbe na materinskome jeziku.
Predstavlja li suvremena tehnologija saveznika ili zaprjeku očuvanju lokalnih jezika? Među inim, to je jedno od pitanja na koja će pokušati odgovoriti dvodnevni međunarodni simpozij koji će se pod naslovom „Translation and Cultural Mediation“ održati u Parizu će 22. i 23. veljače 2010. u sklopu proslave Međunarodnoga dana materinskoga jezika. Skup je posvećen nadilaženju razlika u odnosu prema tzv. svjetskim i tzv. malim jezicima, problemu prevođenja, međusobnoga razumijevanja i jezičnih stereotipa.
|
|
|
|
26. rujna 2009.
Europski dan jezika po prvi je put obilježen 2001. godine tijekom Europske godine jezika.
Glavni su ciljevi proslave Europskog dana jezika:
upozoriti građanstvo na važnost učenja jezika i poticati učenje većega broja jezika da bi se povećala višejezičnost i razumijevanje različitih kultura;
promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe;
poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje.
Europa obiluje jezičnim bogatstvom: postoji preko dvjesto europskih jezika, a tome valja pridodati i one kojima govore državljani čije su obitelji podrijetlom s drugih kontinenata. To je važan resurs koji treba prepoznati i njegovati ga.
Europski se dan jezika u Zagrebu obilježava u subotu 26. rujna 2009. godine na Trgu Petra Preradovića, od 10 do 14 sati. Organizatori programa su veleposlanstva i kulturni instituti Francuske, Austrije, Bugarske, Danske, Finske, Italije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Velike Britanije, Španjolske i Švedske, Delegacija Europske komisije i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske.
|
|
|
Dan otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
18. ožujka 2009.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u povodu Dana hrvatskoga jezika u srijedu, 18. ožujka 2009. godine, od 9 do 15 sati, otvara svoja vrata svim građanima koje zanima djelatnost, ustroj te znanstvena i stručna izdanja Instituta. Dan otvorenih vrata pokrenut je kako bi se građanima omogućio izravan kontakt s upravom i zaposlenicima, a Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje istodobno će dobiti vrijedne povratne informacije koje će pomoći daljnjem predstavljanju radnih rezultata i postignuća javnosti.
Ove godine zainteresiranim posjetiteljima nudimo upoznavanje sa sljedeće tri teme:
Milica Mihaljević i Lana Hudeček: Kako nastaje rječnik
Željko Jozić: Digitalna obradba hrvatske narječne građe
Tomislav Stojanov: Predstavljanje Hrvatske jezične riznice
Zainteresirane molimo da se jave Željki Gorički na broj telefona 37 83 833 ili e-poštom na zgoricki(at)ihjj.hr.
|
|
|
Međunarodni dan materinskoga jezika
21. veljače 2009.
Opća je skupština UNESCO-a na svojem zasjedanju 1999. god. proglasila 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika s ciljem promicanja uporabe materinskih jezika, naglašavanja važnosti jezične raznolikosti u svijetu i izobrazbe na materinskome jeziku.
U sklopu proslave Međunarodnoga dana materinskoga jezika u Parizu će 20. veljače 2009. biti predstavljeno treće izdanje UNESCO-va Atlasa ugroženih svjetskih jezika.
U povodu desete obljetnice obilježavanja Međunarodnoga dana materinskoga jezika Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit će svoja nova izdanja u četvrtak 19. veljače 2009. u 12 sati u palači Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb.
Pozivnica (75kb)
Plakat (173kb)
|
|
|
|
|
|
|
|