|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
 |
|
|
Hrvatski je jezik od svojih početaka, odnosno već više od jednoga tisućljeća, temeljnim jamcem očuvanja hrvatskoga identiteta, poveznicom koja je održavala i razvijala osjećaj zajedništva među svima onima koji su na hrvatskome razmišljali i njime se sporazumijevali. Upravo je temeljem te svijesti o zajedništvu hrvatski jezik opstao unatoč mnogobrojnim stoljetnim pritiscima znatno moćnijih jezika, moćnijih ne samo po većem broju govornika već i po političkoj moći kojom su pretpostavljali da će potiranjem hrvatskoga jezika zatrti političko jedinstvo Hrvata i svih onih kojima je hrvatski jezik bio materinskim. U različitim povijesnim razdobljima na različite su načine i s različitim ciljevima opstojnost hrvatskoga jezika među inima ugrožavali talijanski, turski, madžarski, njemački, srpski i, naposljetku, danas engleski jezik.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje osnovan je godine 1948. pod okriljem Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (tada JAZU). U više od pedeset godina svojega postojanja Institut je u više navrata mijenjao ime i ustroj, ali nikada se nije odricao svoje temeljne zadaće - skrbi o hrvatskome jeziku i očuvanju hrvatskoga jezičnoga identiteta. Institut je brigu o hrvatskome jeziku vodio i u razdobljima kada je ta skrb bila svestrano ometana. I u doba kada se hrvatski jezik nije mogao nazivati svojim pravim imenom, Institut je njegovao hrvatsku jezičnu kulturu, poticao stvaralački razvitak jezičnih teorija, sustavno proučavao hrvatsku onomastičku i dijalekatnu baštinu i samozatajno izrađivao temeljna djela hrvatske leksikografije i jezikoslovlja uopće.
Vlada Republike Hrvatske osnovala je god. 1997. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao središnju državnu ustanovu za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika, kao zalog njegovanju hrvatske jezikoslovne tradicije i očuvanju jezičnoga identiteta. Priznavanje hrvatske državne samostalnosti nije, nažalost, u svijetu automatski dovelo do priznavanja hrvatske jezične samobitnosti. Pred Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje danas su postavljeni i novi zadatci. Institut bi na državnoj razini trebao usklađivati suradnju među raznim državnim i znanstvenim institucijama u svim odlukama koje se donose u vezi s hrvatskim jezikom. Taj je zadatak osobito važan u trenutku pokretanja procesa približavanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno u doba definiranja statusa hrvatskoga jezika u međunarodnoj komunikaciji, u doba sveopće globalizacije koja ugrožava i jezike sa znatno većim brojem govornika nego što je hrvatski.
Stoga su prioritetni
zadatci hrvatskoga jezikoslovlja podudarni s prioritetnim zadaćama i obvezama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. |
|
 |
Prioritetni zadatci hrvatskoga jezikoslovlja |
- Znanstveno proučavanje i njegovanje hrvatskoga standardnog jezika i njegova odnosa prema drugim novoštokavskim standardima.
- Proučavanje organske hrvatske jezične povijesti, povijesti jezika hrvatske pisane baštine, hrvatske povijesne leksikografije te povijesti hrvatskoga jezikoslovlja.
- Razvijanje modernoga pristupa proučavanju hrvatskih narječja, odnosno svih dijalekata kojima govore Hrvati u Hrvatskoj i izvan njezinih granica.
- Prikupljanje i proučavanje hrvatske imenske baštine, odnosno poticanje sustavnih onomastičkih istraživanja.
- Sustavna briga o terminologijama i nomenklaturama pojedinih struka.
- Podizanje razine jezične komunikacije u tiskanim i elektroničkim medijima.
- Zalaganje za poboljšanje jezičnoga obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi koje je u današnje doba na bitno nižoj razini nego u drugim europskim zemljama.
- Zalaganje za znatniju podršku društva i države hrvatskoj jezičnoj znanosti, njezinim ustanovama i njihovim zadaćama.
OPŠIRNIJE
|
|
|
|
|
|
|
|
Copyright © Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2004. - 2006.