Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje djelovao je u proteklih šezdesetak godina pod raznim nazivima i u raznim organizacijskim ustrojima, a početci mu sežu u 1948. godinu, kada je 1. veljače osnovan kao Institut za jezik i književnost pri Odjelu za jezik i književnost JAZU-a s temeljnim zadatkom završavanja velikog Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika.

1. Institut za jezik i književnost JAZU (1948.-1952.)

1. veljače 1948. godine počeo je s radom Institut za jezik i književnost JAZU, s predstojnikom Antunom Barcem.
Institut je podijeljen na dva odsjeka: Odsjek za jezik i Odsjek za književnost. Stjepan Musulin voditelj je Odsjeka za jezik, iz kojega će nastati današnji Institut, a kojemu je jedan od glavnih zadataka organizirati rad na Akademijinu rječniku.

2. Institut za jezik JAZU (1952.-1973.)

Godine 1952. Institut za jezik i književnost razdvaja se na Institut za jezik i Institut za književnost.
Institut za jezik seli se u nove prostorije na Strossmayerovu trgu 2.
Od 1958. na čelu Instituta je Mate Hraste, a ustrojni su mu odjeli: Odsjek za jezik i leksikografiju, Odsjek za dijalektologiju i Odsjek za onomastiku.
Od 1965. direktor Instituta je Ljudevit Jonke.
Pokreće se rad na jednom od najopsežnijih institutskih zadataka: Gramatici i stilistici suvremenog hrvatsko-srpskog književnog jezika.
Godine 1967. Institut za jezik supotpisnik je znamenite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.
Godine 1968. izlazi prvi broj znanstvenog časopisa Rasprave.
Godine 1971. iz tiska je izišao prvi svezak Skokova Etimologijskog rječnika (priredio Valentin Putanec), uz Akademijin rječnik jedan od najvažnijih leksikografskih djela ne samo hrvatskoga nego i južnoslavenskoga prostora u cjelini.

3. Institut za jezik (1973.-1977.)

Institut se odvaja od JAZU-a, a na čelu Instituta je Božidar Finka.
Glavne institutske djelatnosti: leksikografska (Skokov Etimologijski rječnik, Dopune Akademijina rječnika, Kajkavski rječnik, Gradišćanskohrvatski rječnik), onomastička (Leksik prezimena, bibliografije - kurentna i retrospektivna, kartoteke, terenska istraživanja...), suvremenojezična (izrada velike znanstvene gramatike), dijalektološka (terenska istraživanja i obrada skupljenog dijalektološkog materijala).
Godine. 1975. dovršen rad na Akademijinu rječniku. Uz završetak redakcijskih poslova izrađen je i uređen Dodatak sa svim relevantnim podacima o Rječniku.
Godine 1976. izlazi Leksik prezimena SR Hrvatske.

4. Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku (1977.-1991.)

Institut za jezik 1977. godine postaje dijelom Instituta za filologiju i folkloristiku pod nazivom Zavod za jezik, a za predstojnika je izabran Antun Šojat.
Zavod za jezik dobiva Nagradu grada Zagreba za rezultate postignute u području znanosti i znanstvenoistraživačkog rada.
Zavod 1981. godine broji 21 znanstvenog i stručnog zaposlenika, koji rade na odsjecima: 1. Leksikografija, 2. Književni jezik (u prošlosti i sadašnjosti), 3. Dijalektologija, 4. Onomastika.
Godine 1982. za predstojnika Zavoda izabran je Božidar Finka.
Godine 1984. izlazi I. svezak Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika.
Tijekom 1986. objavljene su prve dvije knjige nacrtâ za veliku gramatiku - Tvorba riječi Stjepana Babića i Sintaksa Radoslava Katičića - kao Akademijine publikacije, uz napomenu da su izrađene "u organizaciji Zavoda za jezik".

5. Zavod za hrvatski jezik Hrvatskog filološkog instituta (1991.-1997.)

Godine 1991. mijenja se naziv Instituta u Hrvatski filološki institut, a naziv Zavoda u Zavod za hrvatski jezik. Predstojnik HFI-a je Mijo Lončarić.
Pet je zavodskih projekata: Suvremeni hrvatski književni jezik, Fundamentalna leksikografska djela hrvatskog jezika, Onomastička istraživanja u Hrvatskoj, Istraživanje narodnih govora u zemlji i inozemstvu i Hrvatska jezičnopovijesna istraživanja.
Iste godine izlazi drugi dio gradišćanskohrvatskoga rječnika pod nazivom Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik.
Godine 1992. objavljen je pretisak Jambrešićeva rječnika Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica.
Kao interno zavodsko izdanje objelodanjena je konkordancijska obrada srednjovjekovnih latiničkih rukopisnih spomenika Žića svetih otaca (u 5 svezaka) i Odlomka Korčulanskoga lekcionara.
Godine 1996. dužnost privremenog ravnatelja HFI-a preuzima Miro Kačić, a na snagu stupaju novi projekti Ministarstva znanosti i tehnologije, pri čemu je rad u Zavodu za hrvatski jezik obuhvaćen programom trajne istraživačke djelatnosti pod naslovom Hrvatski jezik i njegova povijest, s temama: Rječnici suvremenoga hrvatskog jezika, Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika, Hrvatski dijalektološki atlas i Onomastička istraživanja u Hrvatskoj.

6. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1997.)

Institut je postao samostalnom javnom ustanovom 20. siječnja 1997., a dotadašnji privremeni ravnatelj Miro Kačić imenovan je ravnateljem.
Dana 3. srpnja 1997. Institut je uključen kao punopravan član u Hrvatsku akademsku istraživačku mrežu.
Godine 1998. Institutu se priključuje cijela radna grupa koja radi na temi Tekstologija hrvatske pisane baštine, koja je pod voditeljstvom Josipa Vončine sastavni dio Matičina projekta Stoljeća hrvatske književnosti.
Godine 1998. institutski projekti Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika i Hrvatski jezični atlas preseljeni su zbog nedostatka prostora na novu lokaciju u Jurjevskoj ulici.
Od 2000. godine novi je ravnatelj Instituta Marko Samardžija.
Godine 2003. privremena je ravnateljica Instituta Nada Vajs-Vinja.
Od prosinca 2003. ravnateljica Instituta je Dunja Brozović Rončević.
Odlukom Povjerenstva za imovinu Vlade Republike Hrvatske od 1. veljače 2005. Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje dodijeljen je na korištenje i upravljanje poslovni prostor u Ulici Republike Austrije 16 u Zagrebu. Tom je odlukom nakon više od pola stoljeća od osnutka Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 15. rujna 2005. napokon smješten u prostoru prikladnome važnosti i statusu središnje državne ustanove za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika.

Ravnatelji

Antun Barac, predsjednik Instituta za jezik i književnost JAZU
Stjepan Musulin, od 1948. do 1958.
Mate Hraste, od 1958. do 1965.
Ljudevit Jonke, od 1965. do 1973.
Božidar Finka, od 1973. do 1977.
Antun Šojat, od 1977. do 1982.
Božidar Finka, od 1982. do 1987.
Mijo Lončarić, od 1987. do 1996.
Miro Kačić, od 1996. do 2001.
Marko Samardžija, od 2001. do 2002. (privremena ravnateljica Nada Vajs Vinja, 2003.)
Dunja Brozović-Rončević, od 2003.

Djelatnici Instituta kroz povijest i danas:
(crvenom bojom označeni su današnji djelatnici)

1. Stjepan Musulin od 1948. 2. I. Praputnik od 1948. 3. Marija Zovko-Levičar od 1948. 4. Zora Reizer od 1948. 5. Valentin Putanec od 1948. 6. Blaž Jurišić od 1949. 7. Pavle Rogić od 1949. 8. Slavko Pavešić od 1950. 9. Božidar Finka od 1953. 10. Milan Moguš od 1953. 11. Antun Šojat od 1956. 12. Vida Barac-Grum od 1960. 13. Dragica Malić od 1960. 14. Petar Šimunović od 1961. 15. Zlatko Vince od 1961. 16. Vesna Zečević od 1965. 17. Ivan Kalinski od 1968. 18. Danijel Alerić od 1969. 19. Mirko Peti od 1970. 20. Dragutin Raguž od 1970. 21. Marija Znika od 1970. 22. Eugenija Barić od 1971. 23. Adela Ptičar od 1971. 24. Branka Tafra od 1971. 25. Mijo Lončarić od 1973. 26. Mile Mamić od 1973. 27. Nada Vajs Vinja od 1976. 28. Mira Menac-Mihalić od 1978. 29. Marko Lukenda od 1978. 30. Alojz Jembrih od 1978. 31. Mićo Delić od 1980. 32. Anđela Frančić od 1985. 33. Lana Hudeček od 1986. 34. Zrnka Meštrović od 1987. 35. Milica Mihaljević od 1987. 36. Mirjana Dedaić od 1989. 37. Snježana Marčec od 1989. 38. Vanja Švaćko od 1990. 39. Ljiljana Šarić od 1990. 40. Luka Vukojević od 1991. 41. Darija Gabrić-Bagarić od 1993. 42. Miro Kačić od 1996. 43. Marijana Horvat od 1996. 44. Hrvoja Heffer od 1996. 45. Dinka Anđel od 1996. 46. Željka Brlobaš od 1996. 47. Ivana Franić od 1996. 48. Ankica Čilaš Šimpraga od 1997. 49. Željko Jozić od 1997. 50. Sanja Perić-Gavrančić od 1997. 51. Anita Celinić od 1997.	52. Antun Halonja od 1997. 53. Ivana Lovrić-Jović od 1997. 54. Krešimir Blaževac od 1998. 55. Ines Schaub-Gomerčić od 1998. 56. Amir Kapetanović od 1998. 57. Andrea Pavlić od 1998. 58. Ivana Žužul od 1998. 59. Anđela Vukasović Korenda od 1998. 60. Barbara Kovačević od 1998. 61. Ivana Kurtović-Budja od 1998. 62. Goranka Blagus Bartolec od 1998. 63. Ante Selak od 1998. 64. Matea Birtić od 1999. 65. Ivan Marković od 1999. 66. Ivana Matas-Ivanković od 1999. 67. Barbara Štebih Golub od 2000. 68. Jurica Budja od 2000. 69. Marko Samardžija od 2001. 70. Irena Miloš od 2001. 71. Kristian Lewis od 2001. 72. Ermina Ramadanović od 2001. 73. Vladimira Rezo od 2001. 74. Ivana Vogranić od 2001. 75. Nataša Debogović od 2001. 76. Martina Kuzmić od 2002. 77. Ivana Klinčić od 2002. 78. Alen Milković od 2002. 79. Kristina Štrkalj-Despot od 2003. 80. Dunja Brozović-Rončević od 2003. 81. Domagoj Vidović od 2004. 82. Tomislava Bošnjak Botica od 2004. 83. Stipe Kekez od 2004. 84. Ivana Oraić Rabušić od 2005. 85. Ines Virč od 2005. 86. Tomislav Stojanov od 2005. 87. Ivo-Pavao Jazbec od 2005. 88. Irina Jurović od 2006. 89. Krešimir Sučević Međeral od 2006. 90. Martin Muhek od 2006. 91. Siniša Runjaić od 2006. 92. Martina Horvat od 2007. 93. Bruno Nahod od 2007. 94. Marina Bergovec od 2008. 95. Dijana Ćurković od 2008. 96. Dubravka Ivšić od 2008. 97. Martina Kramarić od 2008. 98. Maja Lončar od 2008. 99. Perina Vukša od 2008. 100. Vuk-Tadija Barbarić od 2009. 101. Branimir Brgles od 2009. 102. Tatjana Vukadinović od 2009.
Pomoćno osoblje kroz povijest: (crvenom bojom označeni su današnji djelatnici)
1. Josipa Lakotić od 1951. 2. Marijana Brlečić od 1960. 3. Anica Lučić od 1972. 4. Anica Kornet od 1973. 5. Antoaneta Harfman od 1974. 6. Milka Zadro od 1974. 7. Jaga Dugonjić od 1975. 8. Jagoda Trbus od 1981. 9. Vlatka Prlić od 1983. 10. Ljiljana Ložnjak od 1996. 11. Angelina Rizman od 1996. 12. Draga Šimić od 1997.	13. Gordana Purgar od 1997. 14. Janja Novaković od 1996. 15. Vesna Žganec od 1996. 16. Jadranka Šulj od 1996. 17. Jelica Blažević od 2000. 18. Miroslava Mataković od 2003. 19. Damir Ralić od 2003. 20. Kata Bigor od 2004. 21. Boris Rukavina od 2004. 22. Davor Milašinčić od 2005. 23. Željka Gorički od 2008. 24. Jadranka Osrečak od 2008.